Tradicionalna manifestacija „Bokeljska noć“, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, održana je sinoć uz prisustvo desetina hiljada posjetilaca na prirodnoj, morskoj pozornici kotorskog akvatorijuma kao kruna bogatog kulturnog ljeta.
Na manifestaciji prvo mjesto i nagrada od 1.500 eura pripala je barci „Apokalipsa“, drugo i 1.000 eura osvojila je „Zlatna kočija“, a treće mjesto i nagrada od 500 eura pripala je barci „Kotor u poplavi“.
Specijalne nagrade od po 250 eura dobili su vlasnici barki „Biti ili ne biti”, zatim „jugo 45”, „Modna revija” i „Makado”.
Jedinstvenu feštu sa obale je pratilo više desetina hiljada posjetilaca; domaćih, turista i gostiju iz svih krajeva Crne Gore.
Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba „Lahor“ i sa devet vučnih brodova, te popularnom „Vodenom kočijom“, u morskom điru bilo je 45 barki sa originalnim porukama i simbolima koje su, selekcijom stručno-tehničke komisije, ispunile kriterijume konkursa.
Konvoj maštovito ukrašenih brodica defilovao je duž kotorske rive, dok su more osvijetljavali veliki reflektori, što je dalo posebnu čar, ali i omogućilo dobru vidljivost barki.
Učesnici su se, svako na svoj način, potrudili da što bolje i ljepše ukrase svoja plovila kako bi tokom đira posjetiocima na šaljiv, ali i sarkastičan način, poslali poruke o raznim aktuelnim dešavanjima i pojavama u društvu.
Krstareći jedna za drugom duž obale, ukrašene barke su se u svom takmičarskom defileu predstavile u dva kruga, a njihovi kreatori – ovdašnji entuzijasti i meštri, ponovo su dokazali svoju maštovitost.
Zato je na stučnom žiriju, u sastavu prof. Milenko Pasinović (predsjednik), Vlasta Mandić i Slavko Ivanović, bio težak zadatak da odabere najbolje. Odluka je pala tokom trećeg đira, nakon čega su proglašene najbolje kreacije, a
fond nagrada iznosio je 4.000 eura.
Posebnu čar ovoj manifestaciji dao je veliki devetominutni vatromet koji je ispaljen sa zgrade „Jugooceanije“. Nakon završetka nastupa na akva pozornici fešta je nastavljena na rivi, na glavnom gradskom parkingu, koncertom popularnog hrvatskog pjevača Petra Graša.
Uz mediteranske note i štimung uživalo se i u Starom gradu, gdje su se ugostitelji pobrinuli da u svojim objektima i na terasama za brojne posjetioce prirede prijatan ambijent, pa je fešta trajala do sitnih jutarnjih sati.
Tako je, između ostalog, u lokalu „Lektrika“ muziku birao popularni Zonjo, u pabu „Old town“ svirao je sastav „Milf hunters“, dok su gosti kafe-restorana „Škorpion“ na Trgu Svetog Nikole uživali u zvucima gitare. Organizator manifestacije, održane pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, bio je kotorski Kulturni centar „Nikola Đurković“, a suorganizator lokalna Turistička organizacija.
„Bokeljsku noć“ pomogli su ministarstva kulture i turizma i održivog razvoja.
B.M.
Datira od 19. vijeka
Ova kotorska manifestacija datira od kraja 19. vijeka kada je počela da se organizuje kao Venecijanska noć, po uzoru na venecijansku feštu, da bi početkom 20. vijeka bila preimenovana u „Bokeljsku noć“, i uz prekide za vrijeme ratova, održava se sve do danas. Nekoliko manifestacija ostalo je upamćeno, a prema kazivanju starijih Kotorana, jedna od njih je ona iz 1938. godine kojoj je prisustvovao engleski kralj Edvard. Druga je ona iz 1959. godine, koja je organizovana specijalno za predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, koji je tu feštu posmatrao ispred tadašnjeg čuvenog hotela „Slavija“, koji se nalazio na mjestu sadašnjeg „Fjorda“. To je ujedno i jedina „Bokeljska noć“, koja je održana dva puta, pošto je specijalno za Maršala ponovljena u septembru.